Grad Omiš
Naselje na području današnjeg Omiša prvi se put spominje u povijesti pod imenom Oneum ili Onaeum, a zamire početkom 7.stoljeća. S obzirom na poziciju Omiša kao važne veze s unutrašnjošću, to nije bilo duga vijeka. Povijesno središte ondašnjeg Omiša je bilo smješteno na istočnoj obali rijeke Cetine. Samo ime "Cetina" potječe od frigijske riječi Zetna u značenju "vrata", jer je ušće Cetine sličilo na monumentalna vrata.
Omiš, nakon propasti Venecije 1797. godine, pada pod vlast Austrije. Požunskim mirom iz 1805. godine, kojim završava rat izmedu Austrije i Francuske, Omiš zajedno s Dalmacijom dolazi pod vlast Napoleonove Francuske da bi 1813. godine ponovno pao pod vlast Austrije. U to vrijeme Omiš gubi stratešku važnost uz istovremeno slabljenje pomorstva. Zbog toga mjesto nazaduje i 1840. godine ima samo 761 stanovnika. Pod austrijskom vlašću Omiš ostaje sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.
Prvi je organiziran 1967. godine sa ciljem da se u turističkoj sezoni spontane skupine pjevača nađu zajedno i zapjevaju pred publikom na način kako inače u svojoj sredini pjevaju u klapi. Bilo je to spontano pjevanje koje se izvodilo po sluhu, a ne prema notnom zapisu. Međutim, to je pjevanje bilo nedovoljno dotjerano, tek ponešto obrađeno, ali je u sebi nosilo iskonsku privlačnost i snagu autentičnosti. Bila je to suprotnost dominirajućim, uvježbanim ansamblima koji su se pod „dalmatinskim“ mogli tada javno čuti.
Izvorni klapski napjevi su temelj cjelokupnog festivalskog programa. Do sada je na Omiškom festivalu izvedeno preko 1250 naslova (ako se izuzmu varijante, njihov broj je preko 900). U okviru Festivala (od 1968. godine) ustanovljena je posebna natjecateljska večer novih skladbi, a sa ciljem da se širi fundus klapskih pjesama koje nastavljaju tradiciju, ali donose i nove ideje i nova glazbena oblikovanja u duhu tradicijske dalmatinske klapske pjesme. Do sada je izvedeno preko 500 novih skladbi.
Omiš je već 47 godina sidrište izvorne klapske pjesme. U međuvremenu, osmislile su se posebne večeri debitanata, popularne klapske pjesme, pjesme uz pratnju gitare(a), večer mješovitih klapa a koje se odvijaju izvan Omiša (Bol na Braču, Blato na Korčuli, Vodice u Šibensko-kninskoj županiji i Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj). Od 1991. godine ustanovljena je posebna natjecateljska i finalna večer ženskih klapa koje su se do tada natjecale u zajedničkoj konkurenciji sa muškim klapama. U okviru Festivala (od 1968. godine) ustanovljena je posebna natjecateljska večer novih skladbi, a sa ciljem da se širi fundus klapskih pjesama koje nastavljaju tradiciju, ali donose i nove ideje i nova glazbena oblikovanja u duhu tradicijske dalmatinske klapske pjesme. Do sada je izvedeno preko 500 novih skladbi.
GUSARSKA BITKA
Svake godine 18. kolovoza u omiškoj gradskoj luci odigrava se, naime, prava - gusarska bitka! Dobro, ako ćemo baš paziti na detalje, onda treba naglasiti da se radi o rekonstrukciji bitke koja se izvorno odigrala u 13. stoljeću, no kad se samo nekoliko metara od vas sudare dva velika jedrenjaka uz zaglušujuću buku kubura, vrlo lako ćete pomisliti da se nalazite usred pravog pomorskog sukoba. Ali, budite bez brige, koliko god uvjerljivi glumci bili, ipak se radi o predstavi.
MARATON
Turistička zajednica Grada Omiša, ŠU Omiš - plivački maraton i Atletski klub "Omiš" pod pokroviteljstvom Grada Omiša, Splitsko-dalmatinske županije i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije već dvije godine za redom, povodom Svjetskog dana turizma, organiziraju polumaraton i rekreativnu utrku kanjonom rijeke CetineOmiš je idealan domaćin za ovaj vid rekreacije jer se radi o destinaciji kojoj mnogi s ponosom tepaju da je svojevrstan jedinstveni centar avanturističko-sportske turističke ponude.
SUMMER-FESTIVAL
Omiš, nakon propasti Venecije 1797. godine, pada pod vlast Austrije. Požunskim mirom iz 1805. godine, kojim završava rat izmedu Austrije i Francuske, Omiš zajedno s Dalmacijom dolazi pod vlast Napoleonove Francuske da bi 1813. godine ponovno pao pod vlast Austrije. U to vrijeme Omiš gubi stratešku važnost uz istovremeno slabljenje pomorstva. Zbog toga mjesto nazaduje i 1840. godine ima samo 761 stanovnika. Pod austrijskom vlašću Omiš ostaje sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine.Iako po mnogočemu tipičan mediteranski grad, Omiš je zbog svoje specifične lokacije također i mjesto u kojem su se stoljećima miješali raznorazni gastronomski utjecaji. Dobra vina, riba i maslinovo ulje čine okosnicu mediteranske gastronomije kakva dominira u primorju, dok iz poljičkog zaleđa pristižu čuvene delikatese poput poljičkog soparnika ili dalmatinskog pršuta. Sol i maslinovo ulje nutritivna su osnova dalmatinske kuhinje, ali za uistinu autohton gastronomski užitak potrebna su još dva sastojka - vino i pjesma. Stoljećima su ribari i težaci s ovih područja svoje večeri završavali upravo pjesmom u starim dalmatinskim konobama, a posebno je zanimljivo da je prva i najstarija dalmatinska konoba otvorena upravo u Omišu! Danas na području grada posluje na desetke konoba i restorana u kojima možete iskusiti šaroliku gastronomsku ponudu ovih krajeva. Lokalni specijaliteti koje ne biste smjeli preskočiti dok ste na odmoru u Omišu svakako su poljički soparnik, dalmatinski pršut, riba s gradela i jelo ispod peke. Svako od ovih jela posebna je delicija, a o tome koliko je kvalitetna gastronomija omiškog kraja najbolje svjedoči podatak da je poljički soparnik jedno od rijetkih jela službeno uvrštenih u popis hrvatske nematerijalne kulturne baštine!
Web-stranica je izrađena u okviru projekta ICT-Županija. Na izradi web-stranice sudjelovali su učenici OŠ Josip Pupačić - Omiš.
OŠ Josip Pupačić - Omiš - grupa I.
Zvonko Čagalj - 8c
Luka Sičić - 8c
Luka Mušac - 7d
Branko Ćatipović - nastavnik