1. Geografski položaj i stanovništvo

Grad Imotski sa svojih 73,25 km² smjestio se u srcu Imotske krajine (ukupna površina 600km²) iza planine Biokovo u Dalmatinskoj zagori uz granicu s BiH. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad Imotski).
Imotska krajina obuhvaća područje upravnih jedinica općina Ciste Velike, Ciste Provo, Lovreća, Prološca, Lokvičića, Runovića, Zmijavaca, Zagvozda, Podbablja i Grada Imotskoga. Prirodno najvrjedniji dio Imotske krajine zasigurno je Imotsko polje – polje u kršu ukupne površine 95km² koje stoljećima prehranjuje Imotsku krajinu. Jedna je od najstarijih hrvatskih povijesnih regija.

Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Imotski ima 10.764 stanovnika, do čega je 96,78% Hrvata, a 96,17% stanovnika se izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere.
Zid plača - Iz Hrvatske je prošle godine u inozemstvo otišlo 65 tisuća ljudi u potrazi za poslom, a trećina njih koji su otišli fakultetski je obrazovano. Ispisivanje imena na zidu u Imotskom najprije je počelo kao šala, a sada na zidu stoji oko 400 imena, a broj se svakim danom povećava.

2. Klima i vegetacija

Imotski i Imotska krajina imaju sub-mediteransku klimu. Najniža zabilježena temperatura je -13°C. Temperature se ljeti mogu popeti i do 43°C.

Klimatski uvjeti su povoljni za rast borove šume. Najviše ima čempresa, alepskog te dalmatinskog crnog bora. Ima i šuma hrasta medunca te crnike. Ovdje od raslinja prevladava makija - zimzelena šikara, a ima i smilja. U proljeće, šume su pune šparoga, popularno znanih u Imotskom kao „kuke“.

3. Povijest grada

Prvi tragovi naseljenosti

Prvi tragovi naseljenosti na području Imotske krajine mogu se pratiti od neolitika. O tome svjedoče malobrojni nalazi kamenog oruđa s arheoloških nalazišta Grabovac i Zagvozd. No, neprekidna naseljenost toga kraja može se pratiti tek od ranoga brončanog doba (od 2000. do 1600. pr. Kr.). U to doba na tome području živjeli su nosioci cetinske kulture. Tijekom kasnoga brončanog doba na prostor Imotske krajine naselili su se pripadnici ilirskog plemena Delmata. Oni su po padinama u okolici Imotskog polja sagradili brojna gradska naselja iz kojih su se opirali Rimljanima sve do početka I. st. Rimljani su se na tom području zadržali sve do 481.god. kad vlast preuzimaju Istočni Goti i zadržavaju se tu sve do 535. Vlast zatim preuzima Bizant, tj. car justinijan I. koji je duž cijele Imotske krajine sagradio fortifikacijski sustav. O tome svjedoče ostatci bizantskih utvrda kraj Prološca, Lovreća i Imotskoga. Unatoč takvu sustavu bizantsku vlast u Imotskoj krajini srušili su Slaveni, Avari i Hrvati. Oni su krajinu osvojili u prvome valu doseljavanja odnosno u drugoj polovici VI. st.

Povijesno je Imotski središte starohrvatske župe Imote koja se prvi put spominje oko 950. u djelu Konstantina VII. Porfirogeneta pod nazivom Emota. Prostirala se na čitavom području Imotskog polja. U posjedu hrvatskih vladara ta županija bila je sve do 1164. ili 1165. kada je po drugi i posljednji put pala pod bizantsku vlast. No, već 1180. bizantski vojnici morali su se povući, a Imotski je ponovo došao pod vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva. U njihovo ime njime su gospodarili hrvatski banovi.

Od Osmanskog Carstva do Republike Hrvatske

Šezdesetih godina XV. st., nakon raspada središnje hrvatske vlasti i obrambene granice prema Osmanskom Carstvu Osmanlije osvajaju Imotsku krajinu. Godine 1717. Imotsku krajinu oslobodili su Mlečani. Po Požarevačkom miru, mletačkoj Dalmaciji je trebala pripasti cijela Imota/Imotsko polje, međutim prilikom utvrđivanja granica su Turci potplatili mletačkog mjernika, tako da je preko pola Imotskog polja ostalo u današnjoj BiH. Kraj oko Gruda, Posušja i Širokog Brijega tj. Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Kočerin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Aržano, Turska Vinica, Turske Ričice, Turski Cvitića most, Tursko Posušje i Turska Gorica sačinjava Općinu Imotski, nazvano Bekija (tur. ostatak). Nakon Požeravačkog mira (1718) novi gospodari organizirali su Imotsku krajinu kao jedinstveno vojno-upravno područje mletačke vojne granice (krajina). Status vojnog područja Imotska krajina zadržala je sve do propasti Mletačke Republike 1797. godine. Za austrijske vladavine od 1797. do 1918. godine, uz kratkotrajnu francusku upravu od 1809. do 1815. kada se čitava krajina nalazila u sklopu Napoleonovih Ilirskih provincija, čitav imotski prostor bio je uklopljen u sastav Imotskog kotara. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. Imotska krajina ušla je u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kada su osnovane banovine kao nove upravno-teritorijalne jedinice Kraljevine Jugoslavije godine 1929. Imotska krajina ušla je u sastav Primorske banovine. U njezinu sklopu bila je do 1939. kada je ušla u sastav Banovine Hrvatske. Nakon oslobođenja Imotska krajina bila je priključena Federativnoj Republici Hrvatskoj i Jugoslaviji. Iako za Domovinskog rata (1992-1995) Imotska krajina nije bila izravno pogođena velikosrpskom agresijom, veliki broj njezinih stanovnika branio je svoju hrvatsku domovinu na svim hrvatskim bojištima.

4. Kulturna baština

Legende, priče i pjesme

Imoćani su oduvijek pričali zanimljive priče u kojima su živjele vile i vilenjaci, kraljevi i siromasi...

Legenda o Gavanovim dvorima je svakako najpoznatija. Govori o nastanku Crvenog jezera, a glasi otprilike ovako:
Jednom davno živio bogati Gavan. Bio je on jako zao i bogat čovjek. Jednog se dana Isus spustio i prerušio u prosjaka. Došao je do Gavanovih dvora i zamolio gazdu nešto za jelo. Gavan ga je ismijao i pustio svoje gladne pse na njega. Tada, zemlja se zatresla i svi Gavanovi dvori, zajedno sa Gavanom i Gavanicom propali su u zemlju i tako stvorili golemu jamu - Crveno jezero.

Ganga, dalmatinske pjesme

S ponosom možemo reći da je ganga naša, imotska i ričička, premda se pjeva i u nekim selima Cetinske krajine, zapadne Hercegovine, a napose Livna, Duvna i Kupresa. Ganga je nastala i prvi se put zapjevala u Imotskoj krajini od 1860. do 1870.-te. Gangu pjevaju svi: stari i mladi, žene i muškarci. Tekstovi se pamte i dopunjuju, okreću u hvalospjeve pa i u sprdnju, ali su uvijek bili i ostali iskreni, jasni i s jasnom porukom. Ganga se s nama rađa, raste, razvija, udvara, tuguje, tješi nas, hrabri, uspavljuje i s nama moli. Nenaviklu čovjeku „čudna“, „gruba“, „daleka“, nama osjećajna, poetična, buntovna, zabranjivana, a time još slađa i draža. – NAŠA GANGA!

„Gango moja i moj did te piva
pa ću i ja dok me bude živa!“
„Iz starih vrimena, ti si sama nikla iz kamena “ .

5. Kultura i obrazovanje

Kultura:

• Hrvatski puhački orkestar - Gradska glazba Imotski
• Mandolina Imota
• Mandolinski orkestar
• Udruga IMOart
• Foto klub Imota
• Botterijevi vitraji u Imotskom
• Zvonko Madunić : Križni put
• KUD Seljačka sloga - Vinjani
• Zavičajni muzej Imotski
• Susret klapa Pismo moja
• ženska klapa Neviste
• Blue Jazzero - jazz festival

Obrazovanje

Osnovne škole:

• Osnovna škola "Stjepan Radić"
• Osnovna škola "Josip Vergilij Perić"
• Osnovna glazbena škola "fra Ivan Glibotić"

Srednje škole

• Gimnazija "dr. Mate Ujevića" Imotski
• Ekonomska škola Imotski
• Tehnička škola Imotski
• Obrtničko - industrijska škola Imotski

6. Gospodarstvo

U Imotskoj se krajini od poljoprivrede uzgajaju paprike, krumpiri, masline, ali među njima dominira vinova loza. Vinova loza kujundžuša je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja. Što se tiče uzgoja stoke, u Imotskoj krajini uzgajaju se svinje, koze, krave, konji…

Imotski je ne tako davno imao gospodarsku stabilnost. To pokazuju podaci koji govore kako je upravo od 1990. godine u Imotskoj krajini zatvoreno 11 tvornica i tvrtki koji su zapošljavali više od 9000 Imoćana. Građevinska tvrtka Novogradnja u Zagvozdu, trgovački div Napredak, tekstilne tvornice Biokovka i Trimot, tvornica posebne namjene Imostroj, u kojoj su se devedesetih proizvodili minobacači, vinarija Imota, poljoprivredni kombinat Agrokoka, pogon Brodosplita u Prološcu, Vodoprivreda, Autopoduzeće...

U Agrokoki je početkom devedesetih imala šest velikih hala sa 150.000 koka nesilica, kapaciteta u jednoj proizvodnoj godini četrdeset pet milijuna jaja. Bivši trgovački div Napredak imao je tisuću zaposlenih, 180 prodavaonica širom Hrvatske i Bosne i Hercegovine, poslovne prostore u Splitu te hotel i robnu kuću u Imotskom. Od svega danas nema ništa i nitko ne zna kako je nestala Napretkova imovina. Trimot, popularno zvan „Pionirka“, tekstilna tvornica sa sjedištem u Imotskom, zapošljavala je oko 1400 radnika. Uglavnom su tu sve naše bake radile.

Posljednja u nizu nekad uspješnih imotskih hraniteljica je imotska Vinarija Imota. Imotska kujundžuša, imotski Dorat, za koji će dobri poznavatelji reći da je bio prvi na jugoslavenskom tržištu, pa Amaro, zatim imotska travarica Iva danas su dio prošlosti. Imota je hranila 400 obitelji i još oko 700 kooperanata.

7. Gastronomija

Najpoznatiji imotski specijaliteti su zasigurno pršut, sir, janjetina, sarme, kruh ispod „sača“ (peke), rašćika, zelje, pura i kiselo "mliko",a od slastica tu su imotska torta, rafioli, breskvice… Bez tih jela ne može proći nikoja „fešta“ (npr. rođendani, pričesti, krizme…).

Što se pića tiče, tu se ističe vino raznih sorti (najzastupljenija i najcjenjenija je „kujundžuša“), rakija (višnjovača, travarica, orahovac, lozovača, šljivovača, itd.)…

8. Poznate osobe

• Branimir Anić, pukovnik HV, heroj Domovinskog rata
• Bono Bolani, svećenik, orguljaš i orguljar
• Aleksa Dundić, heroj Oktobarske revolucije
• Ante Babaja, redatelj i scenarist
• Ivan Babić, pjesnik
• Mate Bašić, novinar i književnik
• Mario Bilić, pjesnik
• Zvonimir Boban, nogometaš i nogometni reprezentativac
• Petar Brečić, radijski kritičar, kazališni esejist, teatrolog i dramatik
• Ivan Buljan, nogometaš
Pokaži više
Sakrij
Bruno Bušić, politički aktivist
Ivan Rošo Bušić, hajdučki harambaša
Tomislav Bušić, nogometaš
Ante Cash, glazbenik
Žarko Domljan, političar, prvi predsjednik Hrvatskog sabora
Vlado Gotovac, pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar
Ivan Gudelj, nogometaš, nogometni trener
Nikola Ivanović, svećenik, profesor i hrvatski preporoditelj
Josip Jović, novinar
Marija Jović, novinarka,doktorica znanosti
Mate Matišić, književnik i glazbenik
Luka Milas, profesor eksperimentalne radio-terapije
Mijo Milas, liječnik, povjesničar i publicist
Šimun Milinović, franjevac, barski nadbiskup
Veljko Mršić, košarkaš, trener, olimpijac
Mate Parlov, boksač
don Mladen Parlov, prof. dr. ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu
Luka Puljiz, pjesnik
Goran Rako, arhitekt
Ivan Rendić, kipar
Bruno Tandara, liječnik i političar
Mate Ujević, enciklopedist i pjesnik
Tin Ujević, pjesnik
Neda Ukraden, pjevačica
Vjeko Vrčić, franjevac, osnivač Franjevačkog muzeja u Imotskom
Antun Vrdoljak, redatelj, sportski djelatnik i političar
fra Stipan Vrljić, svećenik, osnivač i graditelj dvaju samostana, vođa naroda i ljetopisac[6]
Miomir Žužul, političar
fra Željko Tolić, franjevac, bivši provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja- Split
Stipe Šuvar, političar, sociolog
Drago Ćelić, nogometaš
Ivica Todorić, poduzetnik (Agrokor)
Juroslav Buljubašić, poduzetnik (SEM)
Milan Kujundžić,liječnik, političar
Darko Ujević, dekan Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu
Josip Smodlaka, hrvatski pravnik i političa Martin Pavlović Žažabac (1776.-1809.) hajdučki harambaša, vođa ustanka protiv Napoleona na području Dalmacije
I još mnogi drugi...

Skupljači i zapisivači narodne lirike imotskog kraja

Skupljači i zapisivači koji su zapisali usmenu narodnu liriku ovog kraja:

• Fortis
• fra Šimun Gudelj (1714.–1804.)
• Ante Franjin Alačević (1781.–1856.)
• Vuk Karadžić (1787.–1864.)
• Luiđi Jeronim Vrdoljak (1802.–1860.)
• Mihovil Pavlinović (1831.–1887.)
• Šimun Milinović (1835.–1910.)
• Ante Ostojić (s Brača)
• Mate Ostojić (1861.–1929.) (brat Ante Ostojića)
• fra Silvestar Kutleša (1876.–1943.) (Život i običaji u Imockoj krajini)
• fra Vergil Josip Perić (Josip Virgil Perić)

9. Znamenitosti

CRVENO JEZERO krška jama predivnih crvenih stijena i bistre plave vode duboko 528 metara, a dubina vode je čak 287 metara. kroz grad prolazila etapa biciklističke utrke Tour of Croatia i povijesnog zarona francuskog ronioca Frederica Swierczynskog u Crveno jezero Crveno jezero postalo je nezaobilazna lokacija za sve ljubitelje adrenalinskih sportova. Naime, u Crveno jezero skakalo se padobranom, hodalo po žici, ronilo na dah...

MODRO JEZERO je predivno krško jezero. Razina vode u jezeru tijekom godine znatno oscilira i nije rijetkost da ljeti u potpunosti presuši. Tada se u njemu igra nogomet. U jezeru se također igraju i mnogi vodeni sportovi.

TOPANA je tvrđava smještena na obroncima Modrog jezera. Nastala je u 10. stoljeću i kroz povijest je imala izuzetno strateško značenje. Tvrđava je bila pod turskom vlašću više od 2 stoljeća. Zaštitnica Imotske krajine je Gospe od Anđela, a istoimena crkvica se nalazi u okružju tvrđave. Danas je ova tvrđava omiljeni vidikovac, a ljeti se u njoj održavaju razna kulturna događanja.

GOSPIN DOLAC je stadion u Imotskom. Nalazi se odmah pokraj tvrđave Topane. Ime je dobio po crkvici Gospe od Anđela koja se nalazi u njegovoj blizini. Stadion je uvršten među 10 najljepših u svijetu. Izgrađen je 1989. godine. Kapaciteta je oko 4 000 mjesta, od kojih je 3 000 sjedećih, dok je 1 000 stajaćih.

CRKVA SV. FRANJE http://www.samostan-imotski.hr/

SKALINI spajaju najstariji i najnoviji dio grada Imotskog. Izgradili su ih Mlečani krajem 18. stoljeća i imaju ukupno 92 skaline. Spomenik velikom hrvatskom pjesniku Tinu Ujeviću, rad kipara Krune Bošnjaka, podignut je na prvom podestu, a skaline završavaju u Ulici Stjepana Radića u kojoj se nalazi drvored iz 1933. godine.

https://www.24sata.hr/tagovi/crveno-jezero-7825

10. Ustanove i udruge

• HUMANITARNA UDRUGA ZA MAMOGRAFIJU IMOTSKI
• UDRUGA RODITELJA HRVATSKIH BRANITELJA POGINULIH U DOMOVINSKOM RATU IMOTSKI
• ILCO STOMA KLUB IMOTSKI - UDRUGA COLO, ILEO I UROSTOMIČARA
• UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA
• KULTURNA UDRUGA PISMO MOJA
• IMOART - UDRUGA ZA PROMICANJE VRIJEDNOSTI HRVATSKE BAŠTINE
• ŠPORTSKO RIBOLOVNA UDRUGA CARPIMO
• UDRUGA ZA RAZVOJ INTERNETA I NOVIH MEDIJA IMONET
• KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA NOVAE
• IZVOR - UDRUGA ZA PROMICANJE SLOBODE GOVORA I JAVNE RIJEČI
• UDRUGA DIJALIZIRANIH BOLESNIKA IMOTSKE KRAJINE
• KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA BILE RUŽE IMOTSKE KRAJINE
• DOM ZDRAVLJA IMOTSKI
• GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA IMOTSKI

11.Događanja i festivali

• Imota Family Day
• Imotska sila
• Cvit razgovora
• Listopadski Bridge Turnir
• Magic Time Vinyl Festival
• Bakove svečanosti
• Jazz festival Blue Jazzero

Za više informacija kliknite na https://visitimota.com/dogadaji/