MAKARSKA

Vepric je marijansko svetište u blizini grada Makarske. Nastalo je 1908. godine po uzoru na pećinu Gospe Lurdske u Lourdesu. Osnovao ga je splitsko-makarski biskup Juraj Carić, koji je po svojoj želji u svetištu i pokopan. Svetište čine špilja s Gospinim kipom, kapela, oltar na otvorenom, postaje križnog puta i dr.

Makarska konkatedrala (zborna crkva) sv. Marka evanđelista drugostolna je crkva Splitsko-makarske nadbiskupije. Nalazi se u Makarskoj, na vrhu Kačićevog trga. Sagrađena je u baroknom stilu. Gradnja ove konkatedrale, bivše stolne crkve makarskih biskupa počela je 1700. godine na inicijativu makarskog biskupa Nikole Bijankovića, no nažalost nikada nije u potpunosti dovršena.
Pročelje crkve okrenuto je prema jugozapadu, a zvonik se vidi gotovo iz cijeloga grada. Na ulazu u konkatedralu s desne se strane nalazi oltar u kojemu se čuvaju kosti sv. Klementa, zaštitnika grada Makarske i Makarske biskupije. Kosti ovog sveca dovezene su iz rimskih katakombi 1725. godine. S lijeve strane nalazi se oltar Majke Božje, a nad njim jedan mali oltar Gospe od ružarija ili Majke Božje od krunice. U drvu oslikana Djevica s djetetom rad je bizantske škole. Taj mali oltar, prema pričanju mještana, sagrađen je za vrijeme kuge 1815. godine. Drugi oltar na lijevoj strani jest oltar sv. Križa. On predstavlja kalvariju, a kipovi su u drvu prirodne veličine.
Konkatedrala je bila znatno oštećena za vrijeme velikog potresa 1962. godine, te su obnovom unutarnjega djela crkve napravljene stanovite promjene. Glavni oltar je premješten u pokrajnu kapelicu presvetog sakramenta, gdje je bio na početku. Taj najljepši oltar djelo je venecijanskih majstora. Nakon potresa 1962. godine oštećen je kor te su 1970. godine nabavljene nove orgulje.

Poluotok St.Peter , mali poluotoku na ulazu u gradsku luku. To je gradski park sa dugom šetnicom i plažama. Poluotok vam omogućava uživanje u prekrasnoj prirodi, te prekrasan pogled na Makarsku , Biokovo i otoke . Na vrhu poluotoka je crkva Sv. Petra iz 13. stoljeća. U neposrednoj blizini je plaža te svjetionik koji je izgrađen 1884 . Na poluotoku možete također posjetiti špilju s otvorenom terasom s pogledom na cijeli Makarsku . Špilja koja se nalazi jednim djelom pod morem izrađema je u 2. svjetskom ratu od strane Nijemaca kao zaklon za podmornice. Oni hrabriji mogu se okušati u skakanju sa litica sv.Petra. Podno kipa Sv.Petra nalazi se lančana ograda na kojoj zaljubljeni parovi ostavljaju svoje ljubavne katance, a ključ bacaju u more.

Malakološki muzej franjevačkog samostana utemeljio je 1963. fra Jure Radić. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i cijeloga svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija u Hrvatskoj. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuva vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija. Nastao je sistematskim i samoprijegornim radom teologa i prirodoznanstvenika dr. fra Jure Radića Muzej je otvoren za javnost 30. travnja 1963. godine u starom dijelu Franjevačkog samostana koji je zaštićeni spomenik kulture. Od preko 3000 primjeraka izloženih školjaka, u tom muzeju se mogu vidjeti ne samo školjke Jadranskog mora već i brojne vrste tropskih i suptropskih mora, koje su i najprivlačnijih boja i oblika među svim školjkama.

Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina, na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić (1920.-1990.), franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. Biokovski botanički vrt nije botanički vrt u klasičnom smislu gdje se svaka biljka unosi prema određenim pravilima, već je zamišljen kao „ograđeni dio prirode“ gdje će se zadržati prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Na relativno maloj površini od 16,5 ha nalaze se vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine te kanjon Proslap s istoimenim slapom koji je veći dio godine suh, a oživi za vrijeme jakih kiša. Na površini biokovskog botaničkog vrta Kotišina utvrđeno je oko 300 samoniklih biljnih svojti, od tipično mediteranskih do planinskih, a na nekim područjima sađene su egzote, poljoprivredno i ljekovito bilje. U proljeće i rano ljeto vrt je najraskošniji i obiluje cvjetnim šarenilom dok se u ostalo doba godine u njemu uvijek može pronaći pokoji skriveni cvjetić. Kroz vrt vodi nekoliko pješačkih staza, a na glavnom ulazu u stijeni su uklesane riječi. Zbog svojih prirodnih i kulturnih atrakcija selo Kotišina i njezin Botanički vrt privlače turiste i posjetitelje ne samo za vrijeme ljetne sezone već tijkom cijele godine. Lokalna planinarska društva već su markirala okolne planinarske staze koje su dijelom pogodne i za bicikliste.

U selu Kotišina, u neposrednoj blizini ulaza u vrt, uz samu liticu, nalaze se zidine „Velikog kaštela“ - fortifikacijskog objekta iz 17. stoljeća koji impresionira svojim izgledom. Na mjestu današnje crkvice sv. Ante u Kotišini, koja je građena u razdoblju od 1901. do 1903. godine, bila je stara crkva za koju postoji podatak da je 1672. godine obnovljena, ali od nje nije ništa očuvano osim jednog natpisa koji je kao spomen-ploča uzidan na apsidi današnje crkve, a govori o posvećenju crkve koje je obavio 27. 4. 1681.( u doba turske vladavine) biskup Lišnjić. U centru Kotišine se nalazi i rodna spomen-kuća svećenika isusovca i pjesnika oca Petra Perice, rođenog 1881. godine. Otac Petar Perica s mnogim istaknutim hrvatskim domoljubima mučki je ubijen 1944. godine na otočiću Daksi. Poznat je i kao autor omiljene hrvatske marijanske himne „Rajska djevo, kraljice Hrvata“ i „Do nebesa nek' se ori“.

© 2018 EDIT OŠ Stjepana Ivičevića
izradili: Mihaela*Goran