PODACA

Podaca se prvi put spominje u turskom dokumentu 1477. god, a u mletačkim dokumentima g. 1571., kada se navode primorska sela koja su stupila pod mletačku vlast. Župa, koja je pripadala makarskoj biskupiji, prema izvještaju iz g. 1623. provincijala fra Marijana Pavlovića (1623.-1626.), bila je jedna od pet velikih župa zaostroškog samostana. Ona je tada obuhvaćala sela od Drvenika do Baćine. Podaca je bila samostalna župa sve do g. 1849., kada je austrijska vlada Podaca podložila župi Brist, koji je u to vrijeme imao nešto više stanovnika. Podačani se nisu s tom mirili pa je 1908. god. Podaci vraćen status samostalne župe.

Crkva Gospe od Pohođenja

Župna crkva Gospe od Pohođenja (Gospa od milosrđa) izgrađena je g. 1963. prema nacrtu arh. Ante Barača, u Kraju gdje se narod doselio iz Sela. Crkvu narod rado zove Gospa od Milosrđa. Crkva je niskogradnja kvadratnog oblika. Crkva je službeno proglašena župnom 1967. god., a Gospa od Pohođenja zaštitnicom župe.

Stara župna crkva sv. Stjepana prvomučenika izgrađena je u XVIII. st. u neoromaničkom stilu na temeljima stare crkve iz XV. st. Blagoslovio ju je 31. listopada 1762. fra Šimun Kačić-Miošić uz dopuštenje makarskog biskupa. Crkva je g. 1901. nadograđena za 60 cm, prošireni su prozori i nadodana sakristija. To je jednobrodna građevina s kvadratičnom apsidom. Na glavnom pročelju je jednostavan portal baroknog oblikovanja i nad njim manja rozeta. Unutrašnjost je dekorirao Zore Grle iz Splita i na stropu naslikao fresku sv. Stjepana. Na glavnom mramornom oltaru je Svečev kip, nabavljen g. 1883., okrunjen srebrenom krunom g. 1908. Crkva je bila ponovno popravljena g. 1909. U vrijeme potresa g. 1962. dosta je stradala. Oko crkve je groblje i u njemu stećak .

Crkva sv. Ivana Krstitelja u groblju jednobrodna je starohrvatska crkva s plitkom kvadratičnom apsidom iz XII. stoljeća. Ona je bila zadužbina Kačića. Spominje je Osman- aga g. 1621. u popisu crkava Primorja .Pred crkvom je stećak sljemenjak i grobna ploča sa grbom obitelji Kačić.