Park prirode se definira kao prostor prirodne ljepote gdje su dozvoljene ljudske aktivnosti koje ne narušavaju sklad prirode. U Hrvatskoj postoji 11 parkova prirode.
Parkom prirode je proglašen 1981. s povšinom od 195.5 km2. Obuhvaća istoimeni planinski masiv te administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj, a ubuhvaćaju ga općine Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Zagvozd, Zadvarje i Šestanovac. Najviši vrh parka i ujedno planine Biokovi je Sveti Jure s 1762 metra nadmorske visine te je talođer treći najveći vrh u Hrvatskoj.
Utemeljen je 1976. godine. te je najstariji park prirode u Hrvatskoj. Kopački rit je poplavno podeučje površine 177 km2 između rijeka Dunava na istoku i Drave na jugu. Administrativno se nalazi u općini Bilje u Osječko-baranjskoj županiji.
Najveće je zaštićeno močvarno područje u cijelom Dunavskom području, a time i u Hrvatskoj s površinom od 50 650 ha. Nalazi se u aluvijalnoj ravnici rijeke Save između Siska i Stare Gradiške.
Osnovan je 1981. godine, nalazi se na istoimenoj planini. Njen najviši vrh je Sljeme s 1033 m nadmorkse visine, a njene šume spuptaju se do samog Zagreba. Obiluje ranolikim životinjskim svijetom i ima površinu od 17 938 ha.
Proglašen je parkom 1999. godine, a obuhvaća gorska šumska područja istoimene planine. Zbog vrijednog geološkog nasljeđa postao je 2007. dio europske i svjetske asocijacije geoparkova i prvi geopatku u Hrvatskoj. Najviši vrh je Papuk s 953 m nadmorske visine i ima povšinu od 336 km2 te obiluje različitim biljnim i životinjskim vrstama.
Proglašena je parkom prirode 1988., ali imala je status zaštićenog područja još od 1980. zbog svojeg iznimno vrijednog biljnog i životinjskog svijeta, geoloških i geomorfoloških fenomena, vrijednih zajednica morskoga dna te zanimljivog arheološkog nasljeđu. Nalazi se jugoistočnom dijelu Dugoga Otoka, okružena je s 13 otoka i otočića, sadrži i šest otočića unutar uvale.
Park prirode Velebit je značajan jer na njegovu području nalazimo endemske i rijetke vrste poput velebitske degenije, hrvatskog zvonca i vuka. Na njegovu se pordučju nalaze i zaštićena područja uvala Zavratnica, Velnačka glavica, Hajdučki kukovi, Rožanski kukovi, Cerovačke pećine, Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, Botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa.
Utemeljen je 1999. godine te obuhvaća prostor Vranskog jezera i njegove okolice i ima površinu od 57 km2. Administrativno pripada Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji kao dio općina Pakoštane, Stankovci, Pirovac i Tisno te kao dio grada Benkovca. Vransko jezero je zapravo kško jezero ispunjeno vodom i ima veliko bogatstvo ribe i veliku raznolikost ptičjih vrsta.
Osnovan je 1999. godine, nalazi se u planinskom masivu Učke, u blizi grada Rijeke, a površina mu je 160 km2. Zbog blizine mora vegetacija je jako bujna pa se mnoge rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste mogu naći u rezervatu. Najviši vrh u patku je Vojak s 1396 m nadmorske visine.
Utemeljen je 2006. godine i to ga čini najmlađim parkom prirode u Hrvatskoj. Čine ga 44 otoka,otočića i hridi vrlo razvedene obale s površinom od 53 km2 i morske površine 143 km2. Osim podmorja s bogatim i raznolikim živim svijetom Lastovsko otočje je vrijedno i s kulturno-povijesnog stajališta zbog tradicijske arhitekture i arheoloških lokaliteta na kopnu i u moru.
Osnovan je 1999. godine i obuhvaća područje Samoborskog gorja i južnog prigorja Žumberačkog gorja s površinom od 350km2. Biljni svijet je jako ranolik, a najstarije stijene s područja parka datiraju iz paleozoika od prije 250 mil. godina. Najviši vrh je Sv. Gera s 1138 m nadmorske visine.
