Kriptografija (kripto- + -grafija), prevođenje (kriptiranje ili šifriranje) razgovijetnoga teksta (jasan, otvoreni tekst), ili kakva drugoga skupa podataka, u nerazgovijetan tekst (kriptirani tekst, kriptogram ili šifrat), kako bi ga jedino onaj koji posjeduje unaprijed utvrđen ključ za odgonetanje (dekriptiranje, dešifriranje) mogao prevesti u izvorni, razgovijetni tekst. Zadaća je kriptografije da omogući dvjema osobama (pošiljatelj i primatelj) očuvanje tajnosti pruka, čak i u komunikaciji nesigurnim komunikacijskim kanalom (računalna mreža, telefonska linija), koji je dostupan trećim osobama. Kriptografija se stoljećima primjenjivala za osiguravanje tajnosti pretežito vojne i diplomatske komunikacije. U predznanstvenome razdoblju klasične kriptografije, postupci kriptiranja svodili su se na različite domišljate kombinacije razmještanja (dislokacija) znakova unutar teksta ili na njihovu zamjenu (supstitucija). U današnjim se postupcima kriptiranja, kao algoritmi koji iz bitova jasnoga teksta izračunavaju bitove kriptiranoga teksta i obrnuto, obično primjenjuju parametarske matematičke funkcije. Parametar funkcije određuje konkretan način izračunavanja i čini ključ kriptiranja. Zato su oblici funkcija kriptiranja i dekriptiranja opće poznati, a tajnost jamči njihov parametar. Funkcije kriptiranja i dekriptiranja zajedno čine kriptosustav.
U kriptografiji, Cezarova šifra jedan je od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih načina šifriranja. To je tip šifre zamjene (supstitucije), u kome se svako slovo otvorenog teksta zamjenjuje odgovarajućim slovom abecede, pomaknutim za određeni broj mjesta. Na primjer, s pomakom 3, A se zamjenjuje slovom D, B slovom E itd. Ova metoda je dobila ime po Juliju Cezaru, koji ju je koristio za razmjenu poruka sa svojim generalima..
K T A Č Z U N Č- HRVATSKA
N S U P M H K H-OSMIJEH
N Ž E Č-KUĆA
V N S O Č-ŠKOLA