Mljet

Mljet – zeleni otok. Homerova Ogigija. Legenda kaže da je ljubavnica grčkog junaka Odiseja, nimfa Kalipsa, upravo ovaj otok izabrala za svoj dom: jedino je njegova ljepota nadmašila njezinu i tako je privoljela vječnog putnika, Odiseja, na višegodišnji ostanak. Ima li u legendi i činjenica? Dio povjesničara uvjeren je da je Homer opisujući Ogigiju pisao o Mljetu. Drugi su sumnjičavi. Romantičari bi rekli – samo more zna odgovor. A kakav god on bio, u kamenu je ostala špilja koja nosi ime grčkog pustolova, Odiseja.

Sjeverni Velebit

„Malo je jedan život za Velebit“ – tako u nekoliko riječi ponajbolji poznavatelji planine opisuju raskoš raznolikosti Velebita. Iako ne najviša hrvatska planina, svakako je najpoznatija. Velebit je kralježnica koja spaja sjever i jug Hrvatske. Kao dio nacionalnog ponosa, Velebit je planina opjevana vilinskim moćima i ljepotom. Usjeci planina kao da su okamenjene bore lica ljudi koji su živjeli u planini s njene morske ili kontinentalne strane. Sloboda je njezino glavno obilježje – kažu svjedoci, koji dolazak u planinu nazivaju „povratkom kući“. Nacionalni park Sjeverni Velebit, najmlađi u Hrvatskoj, samo je jedan u niski velebitskih bisera. Poznat odavno, još uvijek ne sasvim otkrive

Brijuni

Odvajanjem od nekadašnjeg istarskog kopna, nastali su Brijunski otoci. Nigdje toliko crnike i lovora na jednom mjestu i hlada pod krošnjama drveća širokih i dvadesetak metara. Brijuni su prekrasna slika prirode koju je kultivirao čovjek za svoj najugodniji boravak u raskoši zelenila, krajoliku uređenom do krajnje pitomosti te mirisa i blizine mora. Čovjek je oblikovao prirodu prema svojim potrebama i stvorio neuobičajen krajolik na Jadranu koji su rado posjećivali brojni državnici, poznati glumci, glazbenici, umjetnici, znanstvenici, plemići i druge istaknute ličnosti. Brijuni su bili i ostali sinonim za ugodu odmora.

Plitvička jezera

Jezerski vrtovi povezani slapovima i zagrljeni gorskim šumama. Plitvička jezera – veličanstveno i dinamično lice prirode koje se neprestano transformira. Iako znanost nudi neupitan odgovor nastanka Plitvičkih jezera i sedrenih barijera, voda je u kršu uvijek za ljude imala mitska obilježja. Tako legenda kaže da se nakon dugotrajne suše Crna Kraljica smilovala kršu i spustila silnu kišu na tlo, a zaostala je voda stvorila jezera

Paklenica

Orijaški klanci Velike i Male Paklenice ne ostavljaju mjesta ravnodušju nad malenkosti čovjeka podno planine. Snaga prirode ovdje nije sustezala svoju nadmoć, ali i dobrostivost prema onima koji je poštuju. Ovdje se nalaze najviši velebitski vrhovi. Paklenica je alpinistička izazovna poslastica. Ime je dobila po smoli crnoga bora, takozvanoj paklini. Planina je autohtoni dom šumama crnoga bora podno kojih teku bistri planinski potoci, snagom vode usječeni u duboke kanjone Paklenice.

Krka

Sedam veličanstvenih: Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk. To su sedreni slapovi Krke. Za mnoge, najljepše plave linije dalmatinskog krša. Divota kaskada i gusti, bogati zvuk života vode. Na mnogim je dijelovima Krka mirnoga toka, a svoje slapove najavljuje „srebrnim ogrlicama“; sve gušćim mreškanjem vode koje poprima boju srebra i izgled nebrojenih po rijeci rasutih ogrlica. Sve će se njihovo srebro razbiti niz slapove i ljepota će se samo pretočiti u novi oblik.

Risnjak

Iz šumskog prostranstva Gorskog kotara izdižu se dva planinska ogoljela masiva – Risnjak i Snježnik. Udaljeni jedan od drugoga samo tri kilometra, kamenim licem o lice gledaju se kao planine blizanci. U najnižim dijelovima Parka na svoj dugi riječni put kreće za mnoge najljepša hrvatska rijeka – Kupa. Risnjak je šumsko kraljevstvo i upravo su mu guste šumske zajednice osigurale „kartu“ za ulazak u društvo nacionalnih parkova.

Kornati

Kameni labirint osamdeset i devet otoka, otočića i hridi u moru – to su Kornati. Najrazvedenija otočna skupina u Sredozemlju. Pogled na kornatske otoke iz zraka, s mora... ili s otočnih vidikovaca na more jednako je dojmljiv – a oku potpuno različit. Svaki je vrijedan iskustva i proučavanja. Suhozidi na kornatskim otocima nijemo i postojano svjedoče o mukotrpnosti ljudskog rada na škrtoj zemlji u kamenu okruženom kristalno čistim morem. Kornati – kameno biserje Mediterana.