Biokovo

Planina s korijenom u moru, a čelom u munjama. Svaki korak do najvišeg vrha, Svetog Jure na 1762 metara visine, bit će nenadmašno nagrađen panoramskim pogledom na more i otoke, Zagoru, bosanskohercegovačke planine i susjednu Italiju. Na biokovskom kamenu podignuto je 87 crkava i kapelica.

Lonjsko polje

Lonjsko polje: jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku. Na europskoj karti „prirodnih posebnosti“

Medvednica

Zelena planina koja čuva leđa gotovo milijunskom gradu. Čovjek je na Medvednici ostavio trag još prije 45 000 godina, kada su neandertalci obitavali u špilji Veternici. Danas je ona dom za 18 vrsta šišmiša. Ime planine čuva sjećanje da su ovdje u mnoštvu živjeli i medvjedi. A tisuću godina staro drvo tise možda u sjeni skriva crvenu gljivu – vještičje srce. Jer nekoć su se ovdje uistinu sastajale vještice, a kada su pale na tlo, na tom je mjestu iznikla crvena gljiva. Samo je ona mogla razgraditi smjelo vještičje srce.

Učka

Najviša istarska planina, Učka, prostor je brojnih otisaka života čovjeka na planini i s planinom. Stoljećima se ovdje preživljavalo od stočarstva, ratarstva i šumarstva. Ljudske su ruke ostavile samo dobre tragove, a to znači da su izgled izvornom krajoliku ljudi mijenjali samo onime što je bilo potrebno za skladno preživljavanje u prirodi – i ništa više. Suhozidi, pastirski stanovi i poljska skloništa danas su nijemi i postojani svjedoci jednog novog, drukčijeg ekosustava Učke. Planina je kroz vrijeme mijenjala svoje lice, ali zadržala bioraznolikost.

Papuk

Slavonska planina – Papuk. Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj. Njegovi slojevi otkrivaju povijest koja je u potpunosti mijenjala lica prostora – od Panonskog mora do raskoši stabala stoljetne bukve. Promijenjeno lice u svojim dubinama ipak priča sva proživljena iskustva prostora spremno ih dijeleći sa znatiželjnicima!

Telašćica

Mjesto gdje bijeli, najstrmiji jadranski strmci od 161 metra uranjaju u morsko plavetnilo. Dobri dupini, posljednji morski sisavci Jadrana, izabrali su Telašćicu za svoje najomiljenije mjesto gdje dolaze u jatima i pružaju posjetiteljima fotozabilješku ionako nezaboravnog trenutka. Možda će vam u istom trenutku promaknuti da je upravo, sa „stena“, poletio sivi sokol. Nemoguće je uhvatiti svu ljepotu naše najljepše i najveće jadranske uvale, Telašćice. Bezbrojne uvale, rtovi i hridi i najsigurnija luka onima što plove – to je Telašćica

Žumberak-Samoborsko gorje

Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu – vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva. Upravo taj mozaik očuvanog tradicionalnog krajobraza uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze ono je što danas privlači izletnike, planinare i zaljubljenike u prirodu.

Vransko jezero

Jezero s mediteranskom klimom. Najveće prirodno jezero i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj. Utočište ugroženim pticama, zimovalište za oko 100 000 ptica vodarica. Jezerski raj sportskih ribolovaca i biciklista od mora dijeli vapnenački greben. Poseban doživljaj različitosti voda na tako maloj udaljenosti. More uz jezero? Ili jezero tik do mora? Opis lokacije ovisi samo o tome koje vam je plavetnilo draže.

Lastovsko otočje

Otiđi tamo gdje je more toliko kristalno čisto da možeš vidjeti dno duboko pedesetak metara. Neka to bude i mjesto za koje postoji pisana zakletva o poštovanju svih običaja otočana. Sretni putem ljude temperamente i neraskidivo vezane za zemlju i more. Otkrij prostor gdje se nije smio saditi orah, kako na nj ne bi došle vještice i neka to bude mjesto bez zmija otrovnica! Je li moguće naći takvo mjesto? Da, a njegovo je ime – Lastovo. Kada dođete, u mapi vaših sjećanja trajno će ostati zabilježeno mjesto koje je i grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka.

Velebit

Velebit je, gledajući iz zraka, gorostasni kameni bedem međaš kopna i mora. Splet krševitih ponikava, grebena, kukova, dolina, hrptova i vrhova koji plijeni bioraznolikošću i ljepotom. Mnogi će, ipak, planinu opisati rječnikom koji nema veze s biologijom, geografijom ili speleologijom. I reći da ih je planina pozvala, i da je to najsnažniji zov koji su doživjeli, a od nijemog je kamena.

Kopački rit

Kopački rit – močvarni dom tisućama bioloških vrsta. Ptičji raj. Sklonište stotinama ptičjih vrsta. Prirodni trokut Dunava i Drave. Najveća unutarnja delta Dunava. Među najvećim europskim močvarama. Prostor nikada jednakog izgleda. Svaki novi posjet – novi uvid u prirodu. Mistično mjesto povratka u prostor natopljen životom.