Hrvatske zemlje pod Mletačkom vlašću

Kako bi bolje znali odnose mletačkog stanovništva kojem je pripadala i lijepa Rora sa ostatkom domaćeg Trogirskog stanovništva i plemstva, moramo više znati o utjecaju mletačke vlasti na ovim područjima.

Mletačka vlast na ovim područjima trajala je sve do 18. stoljeća. Utjecaj mletačke državne vlasti, gospodarstva i kulture bitno je oblikovao današnje prostore. Mletački dužd Petar II. Orseolo 1000. godine je zavladao od Krka do Dubrovnika. Dalmacijom je upravljao providur koji se mijenjao svako 3 godine. Providur je mogao postati samo član mletačkog plemstva. Dalmacija je podijeljena na okružja kojima je na čelu bio knez. Knezu pomažu kancelar za sudbene poslove i camerlingo za financijske. Svaki grad je imao zasebni statut te nije postojala jedinstvena mjera niti utezi. Općinsku upravu činili su građani i plemići koji su se sastajali na skupštinama. Neke općine su imale samo plemićke skupštine a neke i građanske. Civilne i kaznene poslove vodio je gradski knez, a policijske su vršili suci. Seljaci su se sastajali u bratovštinama na kojima su raspravljali o svojim potrebama. Na čelu svakog sela je bio harambaša. Talijanski jezik govorio se uglavnom u gradovima, dok se u ostalim područjima koristio hrvatski.

Bratovštine

Utjecaj bratovština u srednjovjekovnom Trogiru je neizostavan dio prošlosti Trogira jer upravo zbog Trogirske bratovštine Dominikanaca danas imamo ostavštinu legende o Katarini Soboti u obliku sarkofaga u crkvi sv. Dominika koja je nastala njihovim trudom i zaslugom.

Bratovštine su jedna od najstarijih udruženja koja se pojavljuju u srednjovjekovnoj Europi.

Bratovštine su bile organizacije ljudi kojima je temeljni cilj bilo međusobno pomaganje.

Bratovštine na Jadranu su poznate kao braštine, bratstvo, liga i skula.

Vrste bratovština

• Flagelanti - u dugim ophodima su obilazili gradove, bičujući se često do krvi i pjevajući pokorničke pjesme kako bi ublažili Božji gnjev i izmolili milost. Na ovim prostorima pojavljuju se u Zadru, Korčuli, Dubrovniku i Kotoru.
• Bratovštine svetaca gradskih patrona - česta pojava u Jadranskim gradovima kao bratovština sv. Kristofora u Rabu, sv. Vlaha u Dubrovniku i sv. Kirina u Kninu, itd.
• Trogirske bratovštine - bratovština sv. Duha je prva koja se spominje, još 1322. godine a nastala je sigurno i prije. Bratovština Svih Svetih spominje se u prvoj polovini 15. stoljeća a prema Andreisu nastalo je još 5 bratovština: sv. Mihovila Arkanđela, sv. Jurja i sv. Marije, sv. Jakova te Blažene Djevice Marije.
• Bratovštine prosjačkih redova - vezane su uz franjevačke i dominikanske samostane te su preko njih prosjački redovi širili svoju pobožnost.
• Svećeničke bratovštine - prva se spominje u Dubrovniku već 1247. godine, a nastale su u svrhu širenja religioznosti ali i materijalnog podupiranja nižeg svećenstva.
• Obrtne bratovštine - razvile su se da bi zaštitile interese pojedine grane obrta ili zanata te s vremenom gube vjerski značaj, a razvijaju se u cehove.