Dan planeta Zemlja obilježava se 22. travnja u više od 150 zemalja diljem svijeta. Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje i iste je godine dizajnirana Zastava Zemlje, a sam je naziv Earth day prvi put upotrijebio 21. ožujak gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g., u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje.
Moto za 2019.-u godinu je "Zaštitimo naše vrste"
Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće. Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, u Brazilu, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto.
Tema Svjetskog dana voda za 2019. godinu je „Voda za sve“, a određena je u skladu sa šestim ciljem UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj (SDG 6) kojim se za sve ljude do 2030. godine zahtijeva osiguranje pristupa pitkoj vodi, održivo upravljanje vodama te osiguranje higijenskih uvjeta. Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 64/292 iz 2010. godine pravo na sigurnu i čistu vodu za piće proglašeno je kao ljudsko pravo od velike važnosti za potpuno uživanje drugih ljudskih prava.
Ciklus kruženja vode u prirodi postoji milijardama godina i o njemu ovisi sav život na Zemlji. Nazivamo ga još i hidrološki proces. Sva voda na našoj planeti u stalnom je pokretu i uvijek u drugačijem stanju: od tekućeg do vodene pare i leda i natrag. Bez ciklusa kruženja vode život na Zemlji ne bi bio takav kakvog ga znamo. Iako hidrološki proces nema početnu točku, najbolje je krenuti od oceana. Sunce, koje upravlja kruženjem vode u prirodi, zagrijava vodu u oceanima. Jedan dio te vode isparava i kao vodena para odlazi u visinu. Voda se sa kopna oslobađa i iz biljaka i životinja, te također u vidu vodene pare odlazi u zrak. Mali dio vodene pare potječe iz leda i snijega, koji se sublimacijom, ili direktnim prelaskom iz krutog u plinovito stanje, također pretvaraju u vodenu paru. Uzlazne zračne struje podižu paru u atmosferu, gdje zbog niskih temperatura, od vodene pare nastaju kapljice vode (kondenzacija), čijim grupiranjem nastaju oblaci. Kada je u oblaku puno kapljica vode, on postaje “težak” i na tlo pada kiša, snijeg ili neka druga oborina. Voda iz kiše ponovo odlazi u oceane, mora, rijeke i jezera, ili prodire duboku u Zemlju, stvarajući podzemne vode. zatim se ponovo vraćamo Suncu, koje zagrijava vodene površine …
Mora i oceani sadrže 97% vode koja je slana i može se koristiti samo u određene, ograničene svrhe. Manje od 1% vode ljudi koriste za industriju, piće, kupanje, pranje i zalijevanje, dok se preostala količina slatke vode nalazi u ledenjacima, glečerima i kao podzemna voda. Voda je neophodna za život – potrebna je i ljudima i životinjama i biljkama. Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana. Potoci, rijeke i jezera sadrže veliku količinu čiste, pitke vode, a dosta vode dolazi iz podzemnih izvora. Količine pitke vode konstantno se smanjuju. Čovječanstvo izvore vode iskorištava brže no što se oni mogu obnoviti, a veliki je problem i zagađenje voda otpadom, kemikalijama i otpadnim vodama iz industrije i naseljenih mjesta, navodnjavanjem i sl.
Po definiciji voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa. Međutim, takva voda u prirodi i ne postoji. Sva voda na Zemlji kruži prirodom u zatvorenom ciklusu koji se sastoji od isparavanja, kondenzacije, pada i sakupljanja. Već u atmosferi gdje dolazi do nastajanja kapljica vode (kiše ili snijega), voda otapa čestice i plinove iz atmosfere i tako mijenja svoja prirodna svojstva i poprima kemijska svojstva čestica koje se nalaze u atmosferi. Već u tom stadiju voda kišnica toliko je čista koliko je čista sama atmosfera. Kad voda (u obliku kiše ili snijega) dospije na površinu zemlje, u doticaju s kopnom pokupi mnoge tvari koje se nalaze na površini. Dio vode odlazi u mora i jezera, bilo podzemnim ili pak nadzemnim tokovima, jednim dijelom voda dolazi u podzemlje i tamo ostaje – to su zalihe podzemne vode na određenom području koje služe kao crpilišta za različite potrebe. Jednom onečišćene podzemne vode vrlo je teško povratiti u prvotno stanje, a postupak pročišćavanja je, između ostaloga, vrlo skup. Najbolje i najjeftinije je čuvati podzemne vode od bilo kojeg onečišćenja. Svaki pojedinac može doprinijeti tome da voda koju pijemo bude čišća i kvalitetnija.
Od svih tekućina na Zemlji, voda se ponaša na najčudnije i najneočekivanije načine, a dok s druge strane te iste neobičnosti, koje ona pokazuje, omogućavaju i štite život kakvog ga mi poznajemo. Prateći molekule vode u 'superohlađenom' stanju, znanstvenici su otkrili pojavu, koja objašnjava značajne i po život spasonosne karakteristike vode: njezinu zapanjujuću sposobnost da se opire naglom gubljenju i dobivanju topline.
Da bi Zemlja bila čista moramo se potruditi svi, mali i veliki. Treba se saditi što više cvijeća i drveća, paziti kako i kuda bacati smeće i otpatke, čuvati od zagađenja potoke, rijeke i mora. Ja pridonosim čuvanju planeta Zemlje tako da sakupljam plastične i staklene boce, stari papir i novine, ne trgam cvijeće.
Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma. Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
Šume predstavljaju kompleksne kopnene ekosustave koji pokrivaju oko 1/3 zemljine površine i predstavljaju 80% svjetske kopnene biološke raznolikosti. Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela je 28. studenog 2012. godine rezoluciju kojom je 21. ožujka proglašen “Međunarodnim danom šuma”. Na taj dan se određenim temama podiže svijest o važnosti šuma.
Sat za planetu Zemlju (engl. Earth Hour, dosl. Zemljin sat), globalni događaj koji organizira WWF (World Wide Fund for Nature, bos. Svjetski fond za prirodu također poznat kao World Wildlife Fund, bos. Svjetski fond za divljinu), a održava se posljednju subotu u martu svake godine, pozivajući domaćinstva i firme na gašenje njihovih nepotrebnih svjetala i ostalih električnih uređaja na jedan sat radi podizanja svijesti o potrebi poduzimanja akcije oko klimatskih promjena. Sat za planet Zemlju pokrenuli su WWF i The Sydney Morning Herald 2007. godine kada je 2,2 miliona stanovnika Sydneya sudjelovalo gašenjem svih nepotrebnih svjetala. Slijedeći primjer Sydneyja, mnogi drugi gradovi širem svijeta prihvatili su događaj 2008. godine.
Official Earth Hour 2019 Video
Ovaj video prikazuje obilježavanje Sata za planet Zemlju i očuvanje električne energije. Jedan sat su u svijetu izgašena sva svijetla zbog osvješćivanja ljudi o trošenju resursa.